Kako su ubodi insekata češći u proljeće i ljeto, obratit ćemo pozornost na
aktualno nam ljetno doba.

Kod kratkog zimskog perioda kao što je bilo prošle
zime, kukci se ranije bude iz zimskog mirovanja a mnogi nisu niti uginuli pa je
njihov broj veći nego inače. Kako izbjeći ubode te kako postupiti ako nas ipak
ubodu i još bitnije, kako spriječiti alergijsku reakciju?

Na našem području žive sljedeće vrste kukaca sa žalcem u kojem se nalazi
otrovna tekućina:

ose, pčele, stršljeni, pauci, bumbari, škorpioni i crveni mravi.

Postoje razlike kod uboda ovih insekata koje je dobro poznavati pa ću navesti
najbitnije: Pčele i bumbari napadaju kada su uznemireni. Pčela nakon uboda
ostavlja žalac u koži iz kojeg se otrov postepeno oslobađa. Zato se savjetuje što
prije izvaditi žalac. Pčela nakon toga ugiba odnosno ubada samo jednom.
Alergijske reakcije na pčele obično se javljaju nakon višekratnih uboda pa su u
opasnosti češće osobe koje se profesionalno bave pčelama ( pčelari ).

Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Agresivniji su,
a napadaju i kada nisu u opasnosti. Otrov stršljena posebnog je sastava, a
lokalna i alergijska reakcija puno teža. Alergijska reakcija na osu može se
pojaviti već nakon prvog uboda, iako rjeđe.

Od opasnih paukova u Hrvatskoj izdvajam crnu udovicu koja ubodom izaziva
teško stanje i zahtjeva bolničko liječenje. Ostali pauci izazivaju ubodom samo
lokalnu reakciju. Jednako je sa škorpionima, u Hrvatskoj ne žive oni čiji su ubodi
po život opasni.

Kako postupiti nakon boda?

 Nakon uboda pčele izvadite žalac noktima ili pincetom te stavite
hladan oblog. Takav će oblog pomoći i nakon uboda ostalih insekata. U
nedostatku hladnog obloga možete upotrijebiti sve što Vam se nađe
pri ruci – žlica, dno lonca, itd.

 Kod uboda bilo kojeg od navedenih insekata preporučujem mjesto
uboda mazati lokalnim kremama, mastima ili gelovima. Proizvodi na
prirodnoj bazi biti će dovoljni kod slabijih reakcija svrbeža i blagog
oticanja. Oni u svom sastavu najčešće sadrže eterično ulje lavande,
ekstrakte nevena, kamilice, hamamelisa, aloe vere i slično.

Kod jačeg lokalnog oticanja preporučujem proizvode s antihistaminicima (tvari
koje smiruju alergijsku reakciju). Obje vrste proizvoda mogu se koristiti
kod djece i odraslih, ali je bitno napomenuti dob djeteta.

 

Mjere opreza ako ste alergični na ubode insekata:

 

 Izbjegavajte jake mirise ( parfemi, kreme, losioni ) jer oni privlače insekte

 Kod radova u vrtu zaštitite otkrivene dijelove tijela

 Ne hodajte bosi po travi (neki insekti vole boraviti u travi)

 Izbjegavajte široku lepršavu odjeću u koju se kukac može zavući ili odjeću
žarkih boja koja ih privlači

 Izbjegavajte nagle pokrete i mahanje rukama jer kukci u obrani postaju
agresivniji

 Kod povećanih tjelesnih napora znoj privlači kukce

 Nakon uboda pčele izvadite žalac noktima ili pincetom te stavite hladan
oblog

 Na otvorenom nemojte jesti slatko ili piti sokove zbog mogućnosti uboda
u jezik

 Na prozore stavite zaštitnu mrežu a posude za odlaganje smeća dobro
zatvorite

 U pripravnosti uvijek imajte lijekove i primjenjujte ih u hitnim stanjima –
autoinjektori, lijekovi protiv alergije

 Kožu možete namazati sredstvima koja mirisom odbijaju insekte

 

Ostali insekti

Osim prethodno navedenih, u našem podneblju žive i neotrovni insekti
koji nemaju žalac s otrovom: komarac, krpelj, uši, stjenice, razne vrste muha (obad).

Većina njih u krvotok na mjesto uboda ispusti slinu koja sprječava
zgrušavanje krvi kojom se oni potom hrane. Moguća je blaža i prolazna lokalna
reakcija. Opasnost se krije u činjenici da su neki od njih prijenosnici zaraznih
bolesti čiji se uzročnici prenesu prilikom uboda. Tako krpelj može prenijeti
uzročnika borelioze i meningoencefalitisa, a obad čiji je ubod vrlo bolan
prijenosnik je uzročnika tetanusa ali i drugih bakterija koje žive na životinjama u
štalama.

Krpelje bih dodatno istaknula. Naime, Koprivničko-križevačka županija
jedna je od regija koje u Hrvatskoj imaju dokazano godišnje najveći broj oboljelih
od meningoencefalitisa (upala mozga i moždane ovojnice). Uzročnik bolesti jest
virus koji se prenosi putem sline krpelji nakon njegovog ugriza. No, nije svaki
krpelj zaražen virusom.

Oboljeti može svatko, no najčešće se javlja kod ljudi koje rekreativno ili
profesionalno borave u prirodi. Klasični repelenti ne štite od same bolesti već
samo od ugriza krpelji. No, postoji mogućnost cijepljenja, od druge godine života
pa nadalje (kod pedijatra ili na Zavodu za javno zdravstvo).