Život u kojem živimo pun je rizika i sve je rizičniji zato što se pojedini rizici neprestano razvijaju. Stručnjaci upozoravaju da smo ušli u „ postantibiotsku eru “, tijekom koje će sve veći broj ljudi – u stotinama tisuća – oboljeti i umirati svake godine od infekcije oblicima bakterija koje je nekoć bilo jednostavno kontrolirati antibioticima.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra otpornost na antibiotike jednom od najvećih
prijetnji 21. stoljeća. Kako se to dogodilo?
Otkriveni su evolucijski mehanizmi, paketi gena za razvoj rezistencije (otpornosti) na
antibiotike. Djeluju po principu napadni bakterije antibioticima i najjači će opstati. Ono što je
istovremeno fascinantno i zastrašujuće jest činjenica da te pakete gena bakterije prenose
među sobom. Ispuste ga „preko granice“. I to ne samo unutar iste vrste već i između rodova.
Primjerice bakterija E. coli u našim crijevima može svoj paket za otpornost prenijeti na druge
bakterije. U slučaju infekcije, već ćemo biti otporni na djelovanje antibiotika kojeg možda
nikada prije nismo niti koristili. Za određene skupine pacijenata to može biti smrtno opasno.
Više nego ikada postajemo svjesni bitke u naoružanju s bakterijama. Zbog toga radimo na
stalnom promicanju savjesnog i racionalnog korištenja antibiotika. Smiju se uzimati samo na
preporuku liječnika, a u ljekarni se mogu dobiti samo na liječnički recept.
Naši su savjeti sljedeći:
1. Nemojte samoinicijativno koristiti antibiotike koji su Vam ostali kao višak prethodnih
infekcija.
2. U slučaju propisivanja antibiotika, koristite ga onoliko dana koliko Vam je savjetovano, u
pravilnim vremenskim razmacima. Iako ćete se osjećati bolje već unutar par dana, bitno je
popiti ih do kraja. Ako prerano prekinete uzimanje antibiotika, preostale bakterije nastave se
množiti i mogu razviti otpornost na antibiotik. Nuspojave primjene poput proljeva, grčeva i
nadutosti ćete smanjiti primjenom probiotika ( potražite u ljekarni).
3. Više od 85% infekcija gornjeg dišnog sustava uzrokovano je virusima ( prehlada ).
Antibiotici NE djeluju na viruse i neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome.
Simptome prehlade i gripe možete ublažiti raznim specijaliziranim proizvodima, ovisno o
simptomima. U ljekarnama potražite stručnu pomoć, rado ćemo Vas savjetovati.
4. Ne dijelite propisani antibiotik s drugima, to je lijek samo za Vas.
5. Antibiotik NIJE lijek za svaku grlobolju i povišenu tjelesnu temperaturu.
Činjenice prema kojima ne možemo ostati ravnodušni:
1. Bakterija se razmnoži u 20 do 30 minuta (čovjek za 20 do 30 godina), tako da u jednom
danu izmijeni 50 do 70 generacija! Za razvoj otpornosti im je zato potrebno relativno malo
vremena.
2. Otporne bakterije mogu se lako prenijeti na članove obitelji ili druge osobe, a bolesti koje
uzrokuju teže je liječiti.
3. Svaka upotreba antibiotika, bila ona opravdana ili ne, smanjuje njihovu djelotvornost zbog
razvoja otpornosti bakterija. Tako se povećava i rizik za razvoj drugih bolesti.
4. Bakterije se nalaze posvuda u našoj okolini i u našem organizmu, ali sve one ne uzrokuju
bolesti. Zdrav čovjek u sebi ima pet do deset puta više bakterija nego vlastitih stanica.
U konačnici, bez bakterija ne bismo mogli živjeti.